Ronjenje u Hrvatskoj

Jadransko more obiluje u raznolikosti i bogastvu biljnog i životinjskog svijeta. U plavom Jadranu možete uživati u livadama morskih cvjetnica, različitim morskim spužvama, gorgonijama, brojnim ribljim vrstama, atraktivnim podvodnim grebenim, zidovima, spiljama, zanimljivim podvodnim arheološkim nalazištima, amforama i olupinama potonulih brodova od vremena stare antike pa sve do modernih dana, s obiljem morskog života na njima.

O ljepoti i bogastvu jadranskog mora dovoljno govore tri morska nacionalna parka (Kornati, Brijuni i Mljet), dva parka prirode (Lastovo i Telašica) i rezervati prirode u moru (Malastonski zaljev i Limski kanal).

Jadransko more varira u svojoj dubini od plićeg sjevernog dijela Jadrana, dubine do 50 metara pa sve do najdubljeg dijela od 1228 metara u Južnojadranskoj kotlini kod Palagruže. Prosječna dubina Jadrana je oko 240 metara i pravi je izazov kako za početnike tako i za već iskusne ronioce.

Jadransko more se svrstava u topla mora s prosječnom ljetnom površinskom temperaturom mora između 22 i 25 ^oC,  na Južnom Jadranu i  Istri temperatura može doseći 27 i 28 stupnjeva, u dubljim dijelovima mora temperatura naravno opada.

Sezona ronjenja traje od svibnja do studenog, nemojte se bojati roniti u jesen jer je more još toplo a nema više toliko gužvi ni brodova. Registriranih ronilačkih lokacija u Hrvatskoj je 117 podjeljenih na sjeverni, srednji i južni Jadran.

Sjeverni Jadran

Ispred romantičnog grada Rovinja na zapadnoj obali Istre, nalaze se mnogobrojne potopljene olupine brodova, najpoznatija je olupina austrougarskog broda “Baron Gautsch”, nekadašnji ponos austrougarske civilne mornarice potopljen je 1914. godine, na dubini između 28 i 40 metara. Zaron je prilagođen samo iskusnim roniocima. Za početnike je idealno plitko područje između obale i obližnjih otočića.

Između Poreča i Novigrada na ušću rijeke Mirne nalazi se svjetionik izgrađen 1872. godine. Lokacija je pogodna za početničke zarone zbog dubine lokaliteta između 3 i 16 metara. Ronjenje u ušćima rijeka prije svega nudi bogatstvo života; od spužavi sumporača, livada posejdonije, puža zekana do raznih biljnih i ribljih vrsta.

Posebno je raznoliko podmorje Kvarnera i područje oko otoka Krka; s mnogobrojnim podvodnim raspuklinama i špiljama, crvenim koraljima, obraslim stijenama, olupinama brodova kao i zaljevima bogatim podvodnom vegetacijom.

Srednji Jadran

Područje Nacionalnog parka Kornati i područje Murtera je definitivno zanimljiva lokacija za ronjenje zbog olupina, podvodnih hridi, mjesta bogata ribama, hobotnicama, gorgonijama,  jastozima, spužvama i sl. Iskusnijim roniocima se nude noćna ronjenja i ronjenje na olupini Francesca di Rimini.

Ako ste zaljubljenik u ronjenje na olupinama, otok Vis je izbor za vas, oko otoka se nalaze brojne olupine, ali definitivno bez daha će vas ostaviti putničkoteretni parabrod “Brijuni”. No podmorje Visa ne nudi samo brodske olupine tu je “Zelena špilja” zaštićeni krajolik Republike Hrvatske, koja je ime dobila po zelenkastom odsjaju mora, zbog mnoštva zelenih algi na stijenama.

Jedno od omiljenih ronilačkih lokaliteta, su položeni otoci u blizini Trogira kao i podmorje oko mostom povezanog otoka Čiovo, zbog  dna obraslim spužvama, žutim i crvenim koraljima te raznim ribljim vrstama.

Dakako tu su još brojne lokacije oko otoka Brača, npr. na dubini 5 do 8 metara mogu se vidjeti ostatci rimskih mozaika, koji obiljuju biljnim i životinjskim životom u procjepima i rupama zida koji se pruža paralelno s obalom do dubine 25 metara.

Otok Hvar obiluje ronilačkim pozicijama, a većina njih smjestila se oko veličanstvenoga arhipelaga Paklinskih otoka. Oko otočića Vodnjaka na zapadnom kraju arhipelaga, smješten je potopljeni kameni obelisk koji domaći zovu Kampanel. Najzanimljiviji je dio kanjon s crvenim gorgonijama od 15 do 40 metara dubine, te 5 metara dug tunel na 35 metara dubine.

Južni Jadran

Na južnom Jadranu ima jako interesantnih lokacija u blizini Dubrovnika, s obiljem morskog života, tu je kamena kosina koja se pretvara u odrezanu stubu, kamenje je formiralo brojne prolaze, otvore i šplje. Također može se roniti do olupine trgovačkog broda “Taranta” pokraj kojeg su dva traktora na kotačima, spremna na oranje morskog dna.

Ako je mir sve što od odmora tražite tada je podmorje poluotoka Pelješca idealno za vas, bez gužvi s prekrasnim podvodnim lokacijama.

Među najljepšim lokacijama u južnom dijelu Jadrana je maleni otočić Mrkanjac kraj Cavtata s bogatim, šarenim biljnim i životinjskim svijetom. U blizini Cavtata nalazi se nalazište od preko 600 amfora. Urešene školjkama, algama, nastanjene ribama, stopile su se s okolicom.

Podvodne morske staze

Da bi se podmorje približilo svima onima koje podmorje zanima, a nisu iskusni ronioci, u  akvatoriju Murterskoga kanala postavljena je poučna, podvodna staza sa sedam bova pričvršćenih za dno s info pločama o morskoj flori i fauni, ugroženosti morskih vrsta, utjecaju čovjeka na okoliš. Za razgledavanje poučnih ploča dovoljno je zaroniti na svega pola metra, možete se pripomoći i rukohvatima na dnu mora.

Otvorena je podvodna staza duga 500 metara i na Brijunima, nije zahtjevna i namijenjena je svim plivačima koji se znaju koristiti maskom i disalicom. Obilazak traje 45 minuta i obuhvaća plivanje i podvodno razgledavanje na malim dubinama uz audio vodič (posebne disalice s ugrađenim prijemnikom) i edukacijske ploče.

Zakonska regulativa

Da biste ronili u Hrvatskoj morate imati važeću ronilačku iskaznicu koju izdaje Hrvatski ronilački savez nakon završenog ronilačkog tečaja. Stranci također moraju imati iskaznicu Hrvatskog ronilačkog saveza koju mogu uzeti u ronilačkim klubovima ili turističkim uredima diljem jadranske obale. Ona dođe 100 kuna, vrijedi 365 dana, te se izdaje pojedincima s potrebnim ronilačkim kvalifikacijama uz predočenje važećih dokumenata ronilačkih škola ili klubova.

Ako ronite u pratnji registriranog ronilačkog centra ne treba vam dozvola za individualno ronjenje od 2400 kuna koje također vrijedi 365 dana, kao ni dozvola Ministarstva kulture od 20 000 do 30 000 kuna za ronjenje do potopljenih brodskih olupina.

Također ronjenje u zaštićenim morskim područjima je zabranjeno osim u pratnji vodiča iz ronilačkog centra koji ima dozvolu  Ministarstva kulture ili Nacionalnog parka za tu godinu.

Trebali biste se pridržavati ovih pravila jer su kazne za nepoštivanje jako visoke.

Zone zabranjene za ronjenje

• luke, sidrišta i područja gustog prometa
• vojni objekti i brodovi
• strogi i posebni rezervati mora
• parkovi prirode i svi zaštićeni dijelovi mora i podmorja
• nacionalni parkovi Brijuni i Krka
• otoci Palagruža i Jabuka

Zone ronjenja s posebnom dozvolom:

• Nacionalni park Kornati
• Nacionalni park Mljet