Zelena Hrvatska - Zamislite godinu dana bez automobila

Pokušajte zamisliti dan bez svog automobila: odlazak na posao, kupovina, svakodnevne obaveze, sve uz korištenje isključivo javnog prijevoza. Zvuči komplicirano?

A sada, zamislite tišinu, prazna parkirališta, čišći zrak i prostranije ulice. Ljudi više šeću, gradovi postaju zeleniji, a djeca se igraju sigurno. Privlačno, zar ne?

Uoči Dana planeta Zemlje, pustili smo mašti na volju i izmislili svoj utopijski scenarij. Zanimalo nas je što bi se dogodilo kada bi sve automobile u Hrvatskoj zamijenili autobusima na godinu dana. Kako bi to utjecalo na okoliš i emisije stakleničkih plinova? Što bi se još promijenilo?

Sadržaj

Kako smo postavili zamišljeni scenarij?

Napomena: Za potrebe istraživanja koristili smo se podacima dostupnima na stranicama Statističkog ureda EU zajednica i europskog udruženja proizvođača automobila te jednostavnim izračunima. Sve izvore pronaći ćete na kraju ovog teksta.

Prema ACEA podacima, u 2022. godini na hrvatskim cestama nalazilo se ukupno 1,836,016 automobila, a prema Eurostatu, u hrvatskim vozilima u prosjeku se vozi 1.25 osoba. U prijevodu, nešto više od 1.8 milijuna automobila godišnje prevozi 2.3 milijuna putnika.

S obzirom na ove podatke, krenuli smo od jednostavnog pitanja - koliko bi autobusa bilo potrebno da zamijene sve automobile na hrvatskim cestama u godini dana?

Uzeli smo u obzir kako prosječni autobus ima 50 sjedala. Dakle, 1 autobus zamjenio bi čak 40 automobila.

To znači da bi 45,900 autobusa moglo zamijeniti sve automobile koji prometuju Hrvatskom u godini dana.

Da bismo razumjeli što ova zamjena zapravo znači, prvo smo istražili njene rezultate u kontekstu onečišćenja zraka (CO2), buke i potrošnje goriva.

Rezultati našeg istraživanja

Smanjenje emisija CO2 za 84%

Kada zamijenimo sve automobile u Hrvatskoj autobusima na godinu dana, emisija CO2 plina drastično se smanjuje.

Naime, dok jedan automobil u prosjeku ispusti 128.7 grama CO2 po kilometru, autobus ispusti 822 grama na istoj relaciji. Međutim, broj autobusa potreban za zamjenu svih automobila znatno je manji, što rezultira ukupnom emisijom od 37,730,128.8 grama CO2 po kilometru za sve autobuse.

U usporedbi s emisijom svih automobila, koja iznosi 236,295,259.2 grama CO2, to predstavlja smanjenje od nevjerojatnih 84%.

Da bismo bolje objasnili ove brojke uzmimo za primjer relaciju Split Zagreb. Na ovoj ruti jedan automobil otpusti 44.015 g CO2, a 40 automobila 1.760.600 g CO2. Ako bi 40 automobila zamijenili s jednim autobusom dolazimo do zaključka da bi se emisija CO2 na ovoj relaciji spustila na 281.124 g. Na relaciji Dubrovnik Split brojka bi se spustila na 168.510 g, a na relaciji Zagreb Rijeka 145.494 g.

Smanjenje buke za 97%

Zamjenom automobila za autobuse, značajno se poboljšava kvaliteta života i smanjuje zagađenje zvukom u urbanim sredinama.

Iako svaki autobus prosječno proizvodi 90 decibela buke, a automobil 80 decibela, broj autobusa potreban za zamjenu svih automobila je znatno manji. Dakle, unatoč većoj buci po vozilu, rezultat je dramatično smanjenje ukupne buke u prometu za 97%.

Smanjenje potrošnje goriva za 90%

Zamjenom svih automobila autobusima u Hrvatskoj ostvarujemo znatno smanjenje potrošnje goriva na godišnjoj razini, što doprinosi smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i promiče održiviji transportni sustav.

Naime, iako jedan autobus prosječno potroši 20 litara goriva na 100 kilometara, a automobil otprilike 5 litara na istoj relaciji, dolazi do drastičnog smanjenja ukupne potrošnje goriva u prometu za 90%.

Uzmimo za primjer relaciju Zagreb Zadar - prosječan automobil na ovoj ruti potroši oko 13,5 L goriva, dok 40 automobila potroše 540 L goriva. Ako bi 40 automobila zamijenili jednim autobusom potrošnja goriva na ovoj ruti spala bi na samo 54 L. Ukoliko bi ovaj scenarij ponovili na ruti od Šibenika do Zadra, potrošnja goriva iznosila bi samo 14,58 L.

Usporedba emisije CO2

Da bismo bolje razumjeli veličinu brojki u našem zamišljenom scenariju, usporedili smo količinu CO2 koju svi automobili u Hrvatskoj ispuste u jednom kilometru s količinama CO2 koje prirodno proizvode neke druge aktivnosti.

Naime, istu količinu CO2 proizvode 7,943 stabla. Ovo uspoređivanje pokazuje koliko bi prostora u atmosferi ostavili slobodnim za prirodne procese koji također proizvode CO2, ali su korisniji za okoliš.

Također, istu količinu CO2 proizvelo bi recikliranje 662 tone aluminija, što je proces važan za očuvanje resursa i smanjenje otpada.

Još jedan primjer je rad 3,228,701 solarnih panela, koji bi također rezultirao istom količinom emisije CO2, no s korisnim ishodom proizvodnje obnovljive energije.

Ovi primjeri jasno pokazuju kako promjene u načinima prijevoza ne samo da smanjuju naš utjecaj na okoliš, već i omogućavaju da se iste količine CO2 iskoriste na načine koji podržavaju zdravije i održivije ekosisteme.

Zaključak

Naša vizija Hrvatske bez automobila za godinu dana je više od utopije; to je poticaj za preispitivanje naših prijevoznih navika.

Premda su električni automobili budućnost, na tom putu nalaze se brojni izazovi. Zbog toga smo istražili kako promjene u korištenju postojećeg prijevoza mogu pozitivno utjecati na okoliš.

Iako potpuna zamjena osobnih automobila javnim prijevozom nije realna, čak i male promjene mogu donijeti velike koristi, od smanjenja CO2 emisija do tiših i čišćih gradova.

Ovaj scenarij naglašava važnost javnog prijevoza u stvaranju održive budućnosti i potiče nas na korake prema tom cilju, čime unapređujemo kvalitetu života na našem planetu.